29.7.12

NOVA KNJIGA SEADA ALIĆA



MASMEDIJI, ZATVOR BEZ ZIDOVA


autor: Sead Alić
CFM, Zagreb, 2012.

Tekst:
Livia Pavletić, urednica knjige 

Pred nama je peta knjiga Seada Alića, filozofa medija koji je od ranih studentskih dana i aktivnog sudjelovanja u radu Studentskog lista (u redakciji Zakošek, Rundek, Žvan, Fišer, Alić) preko rada na počecima Radija 101 (Frigidna utičnica, Interwencija 85), Z3 programa, rada u podružnicama svjetskih marketinških agencija (BBDO i PUBLICIS, te raznih televizijskih projekata – prikupljao iskustva rada u medijima i s medijima. Iskustva osnažena doktoratima iz književnosti i filozofije stvorila su realnu osnovu za utemeljeno, kritičko, misaono konzekventno ali i inspirativno promišljanje medijskih fenomena.
Nova knjiga stavlja pod lupu masmedije. U nekritičkom odnosu prema njima i nesvjesnosti potrebe mijenjanja regulative poslovanja masmedija Alić vidi glavne izvore i generatore različitih oblika nesreće i neslobode danas.
Riječ je o knjizi kojoj nije cilj površno nabrajanje medija ili analiza pojedinih programa pojedinih televizija. Knjiga stavlja u pitanje sam medij koji na načelima proizvodnje ljudi u sastavne dijelove mase posluje s ljudskom podsviješću i umnaža pretpostavke ljudske neslobode. Alićeva je osnovna poruka da su mediji ključni problem suvremene zapadne civilizacije i da bez promjena u sustavu medijskih posredovanja nema prostora za realiziranje čovjeka, za ljudski slobodu, za ravnopravnost, toleranciju, nenasilje…

2.

Ova knjiga kritički analizira medijske sustave posredovanja. U simulakrume u kojima živimo, ona spušta mcluhanovske sonde analize. Želja joj je pokazati da ispod skrame glamura, impozantnosti reflektora masovnog spektakla, ispod tepiha masmedijskih zabava, u temeljima industrije kulture – leže metastaze bolesti društva koja ima različita imena i koja se ne može liječiti ni liječenjem simptoma, niti ignoriranjem bolesti.

Sustavi medijskih posredovanja danas razvijaju najsuptilnije metode utjecaja na ljudsku psihologiju – istovremeno znanost psihologije sustave medijskih posredovanja još uvijek promatra kao kanale prenošenja poruka. Ljudska komunikacija podvrgnuta je pravilima koja postavljaju i određuju tehničke naprave, pravilima koja određuju i načine percepcije svijeta, (ne)mogućnost sabiranja, raspršenost pogodnu za manipuliranje. Istovremeno, komunikologija i srodne znanosti koncentriraju se na izvanjsko razotkrivanje oblika i sustava medija, njihovih razlika i sličnosti, nerijetko uskačući u odnose koji znanstveni pristup i znanstvenu metodu pretvaraju u instrument za dokazivanje teza naručitelja istraživanja.

Knjiga tvrdi da smo u sustavu medijskog posredovanja koji proklamira visoka načela ali budi niske strati, one koje su najpogodnije za poslovanje.

3. 

Knjiga posvećena teorijskom promišljanju masmedija donosi podnaslov: 'Zatvor bez zidova'
Autor nas kroz sve teorijske analize, sugestije pravnog karaktera, kroz esejističko poimanje poetske riječi, kroz ponajdublje analize jezika, fotografije, identiteta ili ljudskoga mozga – opominje da je kreiran sustav kojemu nismo dorasli, sustav koji savršeno odgovara krupnom kapitalu, te da svako nekritičko prihvaćanje tog sustava medijskih posredovanja vodi manipulaciji i novim oblicima ekonomskog siromašenja od strane korporacija koje ili koriste globalne medije ili su same globalne korporacije specijalizirane za nove oblike globalnog medijskog poslovanja.
Sintagmom 'zatvor bez zidova' Alić želi sugerirati pravu dimenziju proizvodnje ovisnosti od strane suvremenih masmedijskih proizvođača zabave, te da i u toj dimenziji nije samo u pitanju sadržaj koji se prenosi nego dubinska struktura utjecaja medija samih na ljudsko iskustvo, navike, ponašanje, stavove, način života
  
 4. 

Stječe se dojam kako je Sead Alić svojom novom knjigom najsnažnije zašao u područje demistifikacije/dekonstrukcije fenomena koji je koliko svakodnevno blizak toliko isto i nepoznat. Filozofski pristup u ovoj se knjizi dograđuje snažnim metaforama, a pojmovna analiza analizama svakodnevice suvremenih nam potrošača medija.
Knjiga dokazuje potrebu ove vrste refleksije koja ključna pitanja medija sagledava u misaonom, etičkom, spoznajnom, estetičkom, jezičnom, općenito filozofijskom kontekstu. Na dobitku su i filozofija i teorije medija. Filozofija progovara o zapuštenom i filozofijski nedovoljno promišljanom fenomenu medija i medijskih utjecaja na čovjeka, a mediji i teorije medija dobivaju misaone koordinate koje bi morale uzeti u obzir pri promišljanju, analizama i istraživanjima medija.